Zašto smo posjetili otok Krk?
Zadnje dvije godine pričamo drugima i učimo ih što i kako radimo u Križevcima da bi postali energetski neovisni. Tako smo na jednom od mnogih predstavljanja upoznali gospodina Vjerana Piršića te se odazvali njegovom pozivu da organiziramo studijsku posjetu otoku KRK-u i njihovoj energetskoj zadruzi. Otok Krk želi postati prvi energetski neovisan otok Mediterana, a mi smo odlučili saznati što oni rade drugačije od nas i kako možemo surađivati na dostizanju iste vizije – energetske neovisnosti.
Još 2012. godine sve otočne jedinice lokalne samouprave prihvatile su strategiju Otok s nultom stopom emisije CO2, i to s ciljem da postane prvi ugljično neutralan i energetski samodostatan otok na Mediteranu.
Energetski samodostatan i ugljično neutralan otok s nekoliko većih komunalnih elektrana na obnovljive izvore energije, u kojem stanovništvo živi u energetski učinkovitim zgradama, gdje većina zgrada proizvodi energiju jednaku ili veću od njenih potreba, gdje se voda prikuplja i reciklira, a u pravilu racionalno troši, gdje se svi organski otpadci u poljoprivredi, turizmu i domaćinstvima kompostiraju ili energetski iskorištavaju, gdje se promet odvija pretežito električnim vozilima.
Također, otok Krk ima i studiju za razvoj vjetrenjača i integraciju solarnih elektrana, a primjenom LED tehnologija smanjena je potrošnja električne energije s 1,02 mil. kWh u 2010. godini na 734.864 kWh u 2018. godini. Na otoku Krku instalirano je 12 punjača za 24 električna vozila i osam punjača za 80 električnih bicikala. Provodi se dugoročni socio-ekonomsko razvojni plan otoka, s posebnim naglaskom na uštede energije povećanjem energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije (vjetra, sunca i bioplina). Strategija u sljedećih dvadeset godina predviđa instalaciju fotonaponskih sustava na krovovima snage oko 36,8 MWp, fotonaponske sustave na tlu snage 4 MWp te vjetroelektrana snage 25,2 MW, kao i bioplinska postrojenja snage 250 KWel.
Da bi se sve to postiglo, na otoku Krku od 2012. godine djeluje Energetska zadruga „Otok Krk“, a osnovane su i dvije tvrtke za upravljanje energetskom tranzicijom: Otok Krk Energija d.o.o. koja će koordinirati proces prijenosa energije te Smart Island Krk d.o.o. koja će se usredotočiti na pametne procese i digitalizaciju otočkih aktivnosti.
Kako to izgleda u praksi prikazano je na primjeru energetski neovisne kuće Piršić koja uz elektranu koristi i sustav za skladištenje energije na bazi slane vode, u tijeku je zamjena stolarije energetski učinkovitijom te ugradnja dizalice topline, kuća posjeduje električno vozilo i punionicu za isto. Sve te mjere realizirane su planski u nekoliko ciklusa kroz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa je kućanstvo zapravo kroz par godina ulaganjem jednake svote novaca postiglo svoju samodostatnost. U cijelom tom procesu građanima otoka Krka pomaže energetska zadruga – od podrške pri odabiru optimalnog tehničkog rješenja, provjerenih i pouzdanih projektanata, dobavljača i instalatera te nadzora, savjetovanja pri izvođenju radova do zajedničke nabave opreme, pregovaranja s otkupljivačima energije, ugovaranja održavanja i osiguranja. Građani Krka su tako spremni dočekali implementaciju energetskih zajednica u hrvatski energetski sustav te je iduća faza razvoj virtualne elektrane za razmjenu energije među otočanima.
Energetsku samodostatnost otoka prati i sustav gospodarenja vodom kao i otpadom s čime smo upoznati kroz posjetu odlagalištu otpada Treskavac. Otok Krk poznat je po svom sustavu gospodarenja otpadom. Na otoku se odvojeno prikupi oko 60% otpada iz kućanstava koje se potom sortira u vrijedne sirovine u sortirnici u sklopu odlagališta Treskavac te dalje prodaje na tržištu sirovina. U sklopu odlagališta nalazi se i kompostana koja sav biološki otpad s otoka pretvara u kompost, a u planu je uvođenje posebne vrste kompostiranja aktivnog mulja koji ostaje nakon biološkog pročišćavanja otpadnih voda putem kojeg će se dobiti kompost treće kategorije pogodan za korištenje u travnjacima i parkovima. Sva energija koja je potrebna za rad odlagališta otpada, sortirnice i kompostane na Treskavcu te električnih vozila u vlasništvu komunalnog poduzeća koje upravlja odlagalištem, dolazi od sunčane elektrane koja se nalazi na krovištima samih pogona unutar odlagališta što je još jedan od primjera energetske samodostatnosti otoka.
Ovo studijsko putovanje organizirano je u sklopu Križevci2030 inicijative, a uz podršku EIT Climate KIC.
