Danas, 1. kolovoza, obilježavamo Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day), točnije, dan na koji je čovječanstvo potrošilo sve predviđene zemljine resurse za jednu godinu. Prema podacima Global Footprint Networka, ove godine se taj dan obilježava jedan dan ranije nego prošle, što nikako nije dobar pokazatelj.
Postojanje ekološkog duga popraćeno je brojnim posljedicama poput ekstremnih vremenskih promjena, oluja, šumskim požarima, sušama i poplavama, a ovakvim vremenskim uvjetima smo sve češće pogođeni kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku regije.
Direktorica komunikacija u WWF Adria, Petra Boić Petrač, navela je kako do ekološkog duga dolazi zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti. Upravo je to ono što WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, nastoji spriječiti provođenjem svojih projekata zaštite rijeka, šuma i mora, kao i pozivajući ribare da koriste održivije alate, a kupce da biraju održive proizvode iz ribarstva.
Prvi ekološki dug zabilježen je 1970-ih i od tada do njega dolazi sve ranije, a analizom trendova možemo uočiti kako smo, primjerice 2000. godine u dugovanje ušli 23. rujna, a ove godine čak 54 dana ranije – 1. kolovoza.
Podsjetimo, Hrvatska je u dug ove godine također ušla dan ranije, 28. svibnja. Susjedna zemlja koja je najradnije obilježila ovaj dan je Slovenija s datumom 25. travnja, slijede Bosna i Hercegovina koja je u dug ušla 9. svibnja. Srbija je dužna od 23. svibnja, Crna Gora od 30. svibnja, Sjeverna Makedonija od 14. srpnja, dok Albanija u dug ulazi 23. rujna.
Organizacija Global Footprint Network razvila je platformu Power of possibility, na kojoj možete pronaći male korake i svakodnevne navike koje mi kao pojedinci možemo primijeniti i usvojiti, a koje će s vremenom doprinijeti pomicanju Dana ekološkog duga.
Također, i mi vam u nastavku donosimo nekoliko načina na koje možete smanjiti svoj ekološki otisak i s vremenom napraviti veliku razliku.
Kad pričamo o solarnoj energiji, jučer je elektrana na Razvojnom centru i tehnološkom parku u Križevcima proslavila svoj 6. rođendan. Ujedno je to prva elektrana u Hrvatskoj koja je izgrađena doprinosom građana i, kao takva, pokrenula solarnu revoluciju u zemlji.
Elektrana se koristi za potrebe Razvojnog centra, a otkad je izgrađena, u proteklih 6 godina kompenzirala je gotovo 290 tona CO2. To je ekvivalent emisija CO2 koje može kompenzirati borova šuma površine 25 hektara, a to je ista količina zagađenja za koje prosječnom automobilu trebaju čak 64 godine. U 6 godina elektrana je stvorila dovoljno energije da može neprekidno napajati više od 1500 računala čak godinu dana ili držati upaljenim televizor čak 58.000 dana, što je gotovo 159 godina.
Za sve koji bi željeli prijeći na obnovljive izvore energije, podsjećamo da Grad Križevci do 1.9. ima otvoren Javni poziv za sufinanciranje energetske učinkovitosti u kućanstvima u sklopu kojeg sufinancira sunčane elektrane na krovovima kuća sa 50% ili čak 80% iznosa (odnosno, do 2.500 eura ili čak 4000 eura, ovisno o prihodima). Ako elektranu ne možete izgraditi ove godine, dobro je znati da Grad financira i samo izradu dokumentacije glavnog projekta izrade sunčane elektrane. Dokumentacija je važeća 2 godine pa s njom elektranu možete izgraditi u periodu od naredne 2 godine.
Ovaj projekt je sufinanciran iz programa Europske unije CINEA.D – Prirodni resursi, klima, održiva plava ekonomija i čista energija D.1 – LIFE Energy + LIFE Climate, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava br. 10112009.
Za sve dodatne informacije posjetite nas u energetsko-klimatskom uredu KLIK na adresi Ivana Zakmardija Dijankovečkog 8 u Križevcima.
