Sudjelovali smo na konferenciji “Dobra energija” u organizaciji Zelena energetska zadruga (ZEZ) i predstavili Interreg projekt DECA – Danube Energy Communities Accelerator ︱Interreg Danube koji provodimo s partnerima iz devet zemalja Podunavlja, a koji za cilj ima pomoći ubrzati razvoj energetskih zajednica u ovom dijelu Europe. Projekt DECA, te rješenja koja se razvijaju i koja će biti dostupna već sljedeće godine predstavili su Martina Nemčić iz KLIK-a Luka Cergolj iz partnerske organizacije OTRA iz Cresa.
S ostalim zajednicama smo podijelili iskustva i izazove, čuli od predstavnice Europske komisije o Citizen Energy paketu, te međusobno podijelili dosadašnja iskustva u implementaciji i izazove s kojima se susrećemo.
Naime, Komisija je sredinom ove godine pokrenula paket pod nazivom “Citizens’ Energy Package” (CEP), kao okvirnu inicijativu koja ima za cilj osnažiti građane i zajednice u energetskoj tranziciji. CEP se bavi s nekoliko glavnih tema: prava potrošača energije, sudjelovanje građana i zajednica u proizvodnji/konzumaciji energije, borba protiv energetskog siromaštva, te stvaranjem uvjeta za pravednu tranziciju – tj. da nitko ne bude izostavljen iz koristi koje donosi dekarbonizacija.
Josh Roberts iz REScoop.eu ispričao je kako CEP namjerava osnažiti građanske pokrete energetskih zajednica. Među ostalim kroz:
- ✅ Nadzor provedbe pravila Europske unije
EU je još 2019. donijela Clean Energy Package (CEP 1.0) koji je prvi put definirao “citizens” i “energy communities”. Međutim, većina država članica (uključujući Hrvatsku) nije u potpunosti implementirala te odredbe. Novi Citizen Energy Package (CEP 2.0) želi osigurati da se postojeća pravila doista provode u praksi (npr. lakši pristup mreži, tržištu, poticajima). U Hrvatskoj bi ovo značilo ubrzati izradu pravilnika za energetske zajednice (još nije dovršeno u potpunosti), jačati kapacitete HERA-e i HROTE-a da razumiju ulogu zajednica i omogućiti zajednicama jednostavan pristup mreži i tržištu.
- ✅ Konkretni ciljevi – temeljeni na nacionalnim pretpostavkama potencijala!
Trenutačno EU nema konkretan cilj (npr. “X% energije mora dolaziti iz zajednica do 2030.”).Ova točka traži da se uvedu kvantificirani ciljevi – koliko bi svaka država trebala omogućiti građanskih inicijativa, koliki udio energije iz lokalnih zajednica itd. U Hrvatskoj bi, primjerice, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) moglo, kroz Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), postaviti nacionalni cilj – npr. “X% proizvodnje električne energije do 2030. kroz energetske zajednice.”
- ✅ Razjašnjenje koncepata zajednica obnovljive energije
Eenergetske zajednice su društveno-ekonomski modeli. Važnija je zajednička vlasnička struktura, demokratsko upravljanje i lokalna korist nego sama tehnologija na kojoj se temelje.
- ✅ Stvaranje jednakih uvjeta i pravednog tretmana
Energetske zajednice trebaju jednake uvjete kao i komercijalni akteri, ali uz prepoznavanje svojih specifičnosti (neprofitni status, lokalni karakter, manji kapital).Trebaju prilagođene poticaje, lakši pristup mreži, edukaciju i podršku, a gradovi bi trebali osigurati lokacije (npr. krovovi, zemljišta) koje zajednice mogu koristiti – kao što je bio slučaj u Križevcima.
- ✅ Još snažnija borba protiv energetskog siromaštva!
EU želi da energetska tranzicija smanji energetsko siromaštvo, a ne da ga pogorša. To znači da energetske zajednice moraju uključiti ranjive skupine — npr. kroz: subvencionirane udjele, zajedničku solarnu energiju za socijalne stanove, edukacije i savjetovanja i one-stop shopove za pomoć građanima. To bi značilo i da bi se energetske zajednice trebale povezivati s lokalnim socijalnim službama i općinama, te koristiti fondove poput Social Climate Fund (koji dolazi 2026.) za pomoć ugroženim kućanstvima.
Paula Damaška iz Zelena energetska zadruga (ZEZ), Slavica Robic iz North West Croatia Regional Energy and Climate Agency (REGEA), Damir Medved iz Energetska zajednica Sjevernog Jadrana i drugi, predstavili su projekte, modele i pristupe za rješavanje izazova građanske energije u regiji JI Europe.
Čuli smo i kratke priče o uspješno provedenim projektima u regiji od Mislav Kirac koji je ispričao o projektu prve sunčane elektrane u potpunom vlasništvu građana, koja je realizirana u Križevcima, Bojan Gajić iz Platform for Energy Transition ispričao je o elektrani na stambenom kompleksu u Nišu, a čuli smo i o novoj EZ u Hrvatskoj: Energetska zajednica Sava, te energetskim zajednicama u Sloveniji i BiH, kao i primjere uspješnih nacionalnih pristupa građanskoj energiji – u Austriji, Sloveniji i Češkoj.
Čestitke ZEZ-u na organizaciji, te timu zaklade Friedrich Ebert na moderiranju događaja.
